Rebrendiranje baščaršije

Posted by: Almir Rizvanovic at 20 Dec 2009

---

Arhitektura danas XII dio

Baščaršija kao glavna turistička destinacija grada posjeduje vanvremenske vrijednosti sa stanovišta sljedeće tri karakteristike:
Strukture - niz dućana koji su kao jednom formirani predstavljali vrijednost koja je dalje uslovljavala razvoj baščaršije. Radi se o redanju drvenih dućana koji su potpuno otvoreni prema ulici i kupcima, s tim da sami objekti ne posjeduju arhitektonske vrijednosti za razliku od čaršije kao cjeline koja ima određenu urbanu cjelovitost;
Funkcije - mjesto društvene razmjene, sastajališta, psihološkog rasterećenja, degustacije vanrednih specijaliteta tradicionalne bosanske kuhinje;
Kulturnog identiteta - kao osnovnog razloga i smisla postojanja današnje baščaršije duboko vezanog za bogatu historiju i njene ambijentalne i arhitektonske vrijednosti.



Historija baščaršije je historija uspona i padova, katastrofalnih požara, ratnih razaranja, perioda balzamovanja i perioda nemarnosti, beskonačnih koraka po kaldrmisanim krivudavim putevima, mijenjanja strukture, razmještanja česama i šadrvana, tako da je danas dva puta manja nego sto je nekad bila.
Nastala je u XV vijeku kada je gazi Isa Beg Isakovic osnovao cijeli grad (tačna godina je 1462) izgradivši han i oko njega dućane. U sljedećim decenijama i vijekovima izgrađeni su svima dobro poznati objekti, od kojih neki i danas krase ambijent. Baščaršija je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini 16. vijeka. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata, organizovanih u jake čehovske organizacije. Čaršija je bila podijeljena po ovim zanatima tako da bi u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata (npr. ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači...).
Baščaršija je u to doba imala otprilike 12.000 trgovačkih i zanatskih dućana. Nakon zemljotresa 1640. godine i nekoliko požara 1644. i 1656. godine, Sarajevo su 1697. zapalile i opustošile trupe Eugena Savojskog.



Međutim, iako su Baščaršija i Sarajevo bili u tom periodu balkanski trgovački centar, može se reći da je grad stagnirao sve do XIX vijeka, ponajviše zahvaljujući društvenim promjenama koje su se dogadjale u svijetu, a koje su zaobišle ogromno feudalno tursko carstvo čija je sudbina uslijed toga bila neminovno raspadanje krajem navedenog vijeka.

Austrougarski arhitekti (Karlo Paržik, Josip Vancaš, Josip Postpišil, Aleksandar Vitek)su odlučnim investiranjem austrougarskih političkih i ekonomskih sistema uspjeli od jednog gradića stvoriti metropolu, naročito poslije katastrofalnog požara koji je uništio većinu stare jezgre. Sarajevo postaje moderan evropski grad.
Njegova modernost je dodatno naglašavana poslije drugog svjetskog rata kada se odlučno planiralo srušiti i razoriti baščaršiju, promijeniti joj funkciju i kulturni identitet poslati u zaborav(sto bi se, vjerovatno i dogodilo da nije bilo odlučnih pojedinaca, naročito profesora Husrefa Redzića koji je pored toga sto je bio izuzetno kvalitetan arhitekt bio i uticajan).



Danas je Baščaršija izuzetno bogata sadržajima. Zaslužna je za reputaciju Sarajeva kao značajnog turističkog mjesta. Naime, decenijama Sarajevo (zapadni Jerusalim) se ubraja medju sto gradova koje čovjek za zivota treba posjetiti, a ove godine je na listi deset najboljih destinacija-gradova u svijetu. To uopste nisu naivni podaci i stoga Baščaršiju i dalje treba brendirati, medijskom diseminacijom na internacionalnom nivou naglašavati njene strukturalne i historijsko - kulturne vrijednosti. Tako će se prilagoditi bržim drustvenim promjenama u svijetu uzrokovanih globalizacijom.
Globalizacija ne poznaje estetske, psihološke, razvojne i simboličke vrijednosti historijskih cjelina. Njene pretenzije su kontemporalnost, destrukcija memorije i potrošačko društvo. Tradicionalni trgovi, setnice, parkovi su u tom smislu zamijenjeni shoping centrima. Zbog toga postoji opasnost ugrožavanja trga na Baščaršiji kao mjesta sastajanja, susretanja, šetanja, psihološkog rasterećenja.



Taj trg, sa Sebiljem (Mehmed paša Kukavica,1753., rekonstrukcija Aleksandar Vitek,1891.) kao glavnom tačkom cijeloga grada, hrabrim i nikad uplašenim golubovima, Čaršijskom dzamijom sa vjerovatno najljepšom avlijom, zvukom kazandžija iz uzane ulice, nešto je najsvetije u cijelom Sarajevu. Međutim, obratite pažnju na sitnice koje svakodnevno narušavaju tu ljepotu: žute i crne metalne stolice ispred dva orijentalna restorana, dvije korpe za smeće direktno uz Sebilj, a par metara dalje ogromni natpis za javni toalet, mala prodavnica nabijena u sitni dućan sa voćem u gajbama ispred i metalnim rešetkama umjesto drvenih dasaka, ogromni svijetleći natpisi iznad dućana, prodaja dresova kišobrana kada pada kiša koji prekriju gotovo pola trga. Taj prostor, koji pruža postojanost, izgrađenost, kontinuitet, izbor i identitet treba čuvati, spojiti ga sa dijelom preko puta ulice Mula Mustafe Bašeskije, koji zahtijeva drugačije materijaliziranje tramvajske stanice (staklo i inoks su upadljivi i nehumani), zelenu pauzu izmedju prostora taksista i stanice, lako premostivu i namijenjenu odmoru, spojiti ga također sa sadržajima uz samu ulicu Mula Mustafe Bašeskije, a kvalitetnim savremenim osvijetjenjem naglasiti njegovu ljepotu i unikatnost. Omogućiti stalnu društvenu razmjenu na trgu: razmjenu dobara, novosti, mišljenja, informacija, redanja programa, aktivnosti - stalnih ili privremenih, koji će učestalošću i rasprostranjenošću uticati na pojačavanje karaktera mjesta. Dati mu produktivnu, protektivnu, ukrasnu i rekreacionu ulogu, obrativši dobro pažnju na sve korisnike prostora: stanovnike, zaposlene i posjetioce. Medijskom diseminacijom također naglasiti njegove vrijednosi:

Estetske - “Trg je umjetničko djelo kao i svaka slika, skulptura ili objekat i sa umjetničkog stanovišta on je nesto više od praznog prostora i predstavlja organizovan prostor”(Camillo Sitte), koji podrazumijeva poštovanje pojedinih kodova koji su primjereni ambijentu i viševijekovnoj tradiciji Baščaršije;

Psihološke - Istovremeno predstavlja sastajalište za ljude, zaklon od saobraćaja, mjesto gdje se čovjek oslobađa napetosti, ”Psihološko parkiralište unutar gradskog prostora”. Zbijenost drvenih dućana, njihov arhitektonski stil i oblik i nagib krova daju osjećaj sigurnosti i pripadnosti ambijentu, intimnosti i psihološkog rasterećenja;

Razvojne - Trg se poput zivog organizma neprekidno mijenja zavisno od razlicitih drustveno - ekonomskih uslova i promjena tehnoloških mogućnosti. Pojavom medija trg je izgubio značajnu ulogu mjesta gdje se može dobiti informacija, pojavom Shopping centara izgubio je glavnu ulogu u ekonomskom zivotu. Ovaj prostor se nikada ne može smatrati završenim i kompletnim ni u pogledu funkcije ni u pogledu forme, jer je on sastavni dio jednog neprekidnog vremenskog i historijskog procesa;

Simboličke - Predstavlja sporazum I pojavljuje se kao objašnjenje mnogostrukog ambijenta. Smislom, značenjem, porukom izražava socijalne, političke i kulturne karakteristike naše sredine;

Poštujmo, cijenimo, sačuvajmo.



Brendirajmo Baščaršiju.