GraĐevinski bum u sarajevu

News by: Marshall - Date of news: 04.02.2008 - News Views: 2957 - News source: Slobodna Bosna

Novo lice bh. prijestolnice
FENOMEN SARAJEVSKOG STAMBENO-POSLOVNOG GRAĐEVINARSTVA
Nekoliko posljednjih godina građevinska industrija Sarajeva bilježi visoke stope rasta no prava eksplozija građevinarstva desit će se u 2008. i 2009. godini tokom kojih će biti izgrađeno preko 1,4 miliona kvadratnih metara stambenog i poslovnog prostora; naši novinari su istražili ko su najveći građevinski investitori u Sarajevu i koji će se objekti graditi u ovoj i narednoj godini

Posljednjih nekoliko godina građevinarstvo u Sarajevu doživljava procvat nezapamćen u posljednjih nekoliko decenija: u glavnom gradu BiH trenutno se gradi više od 1,4 miliona kvadratnih metara stambenog i poslovnog prostora, a u građevinskoj industriji trenutno se vrti preko dvije milijarde konvertibilnih maraka! Nadmašeni su svi raniji rekordi građevinske ekspanzije, čak i oni iz socijalističkog razdoblja kada su cijeli gradski kvartovi podizani sredstvima solidarnog doprinosa svih uposlenih Sarajlija, poput naselja Alipašino Polje, stambene površine od preko 500 hiljada kvadratnih metara.

STRANC ZAOŠTRILI KONKURENCIJU
Direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo Said Jamaković za SB tvrdi da će građevinska ekspanzija kulminirati tek naredne godine, a svoja predviđanja temelji na iznimno velikom interesu potencijalnih investitora koji se međusobno tuku za svaki kvadratni metar slobodne površine. Jamaković kaže da je konkurencija među investitorima dodatno zaoštrena dolaskom nekoliko inostranih kompanija, osobito austrijskih i britanskih, koje su pokupovale značajne građevinske površine. “Prognoziram da će građevinsko tržište Sarajeva rasti još dvije godine nakon čega će ponuda stambenih i poslovnih prostora biti veća od potražnje, pa će tržišni zakoni ponude i potražnje prisiliti građevinarstvo na hlađenje”, tvrdi Jamaković. No, prije najavljenog hlađenja građevinske industrije, dakle u ovoj i u narednoj godini, u Sarajevu će se izgraditi oko 15.000 novih stanova i preko 60 poslovnih zgrada površine od 10 do 60 hiljada kvadratnih metara. U tom razdoblju, najveći građevinski poduhvati odvijat će se na području općine Novi Grad, na potezu od Otoke do Stupa, gdje će biti izgrađeno blizu 2,5 hiljada novih stanova i dvadesetak poslovnih zgrada, te na području Dobrinje i Mojmila, gdje će uskoro započeti gradnja stotinjak rezidencijalnih stanova (Mojmilo) i 450 stanova (Dobrinja V) čiju će izgradnju finansirati Općina i Kanton. Drugo po veličini gradilište bit će na području općine Vogošća i Centar gdje će se uglavnom graditi stanovi. Među novim poslovnim zgradama čija je izgradnja u toku ili će uskoro započeti, dominiraju šoping-centri, hoteli i uredski prostori.

NOVI VAL ŠOPING CENTARA
Iako se naoko čini da je tržište Sarajeva već zasićeno šoping-centrima, pravi val gradnje tek slijedi, a dominirat će šoping centri druge generacije koji se od prve generacije razlikuju ne samo po veličini nego i po koncepciji. Prvi takav centar već se gradi na temeljima nekadašnje robne kuće Sarajka, investitor je Bosna Bank International, a prostirat će se na oko 50.000 kvadratnih metara. Zamišljen je kao gradska galerija, mjesto masovnog okupljanja i trošenja ne samo novca nego i slobodnog vremena. Šoping centar slične koncepcije gradi se i na Marijin Dvoru, neposredno uz dva UNITIC-ova nebodera. Investitor je Amerikanac Tei Sosnowski, vlasnik kompanije Triland Development, koji se među prvim inozemnim investitorima okušao u građevinskoj industriji. Triland Development je prije nekoliko godina u Sarajevu izgradio prvu ekstraluksuznu zgradu (Koševo Hills) s prostranim stanovima od 200 kvadrata, namijenjenu za poslovnu i diplomatsku kremu. Trgovinski centar investitora Sosnowskog na Marijin Dvoru (oko 23.000 kvadratih metara) koji će biti izgrađen do kraja godine, također je zamišljen kao gradska galerija, mjesto s bogatom ponudom trgovinskih, gastronomskih i zabavnih sadržaja. Najveće promjene urbane jezgre Sarajeva desit će se upravo na Marijin Dvoru, na potezu od zgrade državnog Parlamenta i Vijeće ministara BiH do zgrade Elekroprivrede BiH, gdje će do kraja naredne godine biti izgrađeno sedam novih poslovnih zgrada ukupne površine od više od 150.000 kvadratnih metara. Najveću poslovnu zgradu na tom lokalitetu gradi investitor Nedim Čaušević, vlasnik kompanija Teloptic, Milkos i punionice sokova Sinalco u Hadžićima. Čauševićeva poslovna zgrada pod nazivom Importane prostirat će se na oko 69.000 kadratnih metara a sastojat će se iz dva dijela: poslovno-trgovinskog i hotelskog. Izgradnja poslovnog centra Importane ujedno je i najskuplja građevina u Sarajevu, jer ukupna investicija iznosi oko 100 miliona maraka.

IMA I VEĆEG OD NAJVEĆEG
No, Čauševićev rekord u izgrađenim kvadratima i potrošenom novcu neće dugo trajati budući da će u neposrednoj blizini, na temeljima nekadašnjeg preduzeća Magros, u aprilu ove godine početi izgradnja skoro dvostruko prostranije i skoro dvostruko skuplje poslovne zgrade saudijskog investitora All Shiddija. Prema nedavno usvojenom idejnom rješenju, poslovna zgrada All Shidija prostirat će se na 100.000 kvadratnih metara, a koštat će oko 200 miliona maraka! Poput zgrade Importane, i Al Shiddi će u svoju poslovnu zgradu smjestiti različite sadržaje - od neizbježne trgovine, preko luksuznog hotela do uredskog prostora.
Na širem lokalitetu Marijin Dvora, među desetak novoizgrađenih zgrada (Širbegović, OKI, Unioninvest), svakako se izdvaja najviša zgrada u regiji, Avazov Twist Tower, visok 142 metra. U prizemlju Avazovog poslovnog oblakodera vrijednog oko 100 miliona KM, bit će smješten trgovinski centar srbijanske kompanije Delta, u vlasništvu Miroslava Miškovića, inače poslovnog partnera vlasnika Avaza Fahrudina Radončića. Moderni, a vjerovatno i najveći šoping centar ne samo u Sarajevu nego i u cijeloj BiH, uskoro će se graditi na Grbavici, na lokalitetu nekadašnjeg preduzeća Strojorad. Ovo preduzeće nedavno je kupio Mujo Selimović, najveći privatni poslodavac u državi, vlasnik kompanija MIMS, Unioninvestplastika, trgovinskog lanca Merkur i još nekoliko drugih kompanija. Zemljište nekadašnjeg Strojorada obuhvata 44.000 kvadratna metra i, prema dostupnim informacijama, Selimović će na tom lokalitetu uskoro započeti izgradnju velikog poslovno-trgovinskog centra, najvjerovatnije u partnerstvu s velikom inozemnom kompanijom čije ime nismo uspjeli otkriti. Među novim građevinama Sarajeva, pažnju privlači i stambeno-poslovna zgrada na Otoci, iznikla na temeljima nekadašnjeg kina Kumrovec. Riječ je o 18 spratova visokoj zgradi čiji je investitor Ljiljanko Palac iz Gruda, vlasnik kompanije Interinvest, nekadašnji suvlasnik tvornice piva u Grudama. Prva četiri sprata monumentalne zgrade namijenjana su za trgovinske i uslužne sadržaje a preostalih 14 spratova namijenjeni su za izgradnju stanova visoke klase. Arhitektonski zanimljivu zgradu u Sarajevu gradi još jedan Hecegovac, Dubravko Grgić, vlasnik koncerna Agram, jedne od najvećih osiguravajućih kuća u Hrvatskoj i BiH. Grgićeva zgrada je smještana na početku poslovnog dijela naselja Alipašino polje, gdje se u nizu gradi još desetak poslovnih zgrada, među kojim su i dvije zgrade Grawe osiguranje, PINK televizije, Gecoma, Okija, Hypo banke... U tom nizu novih, moderno osmišljenih poslovnih zdanja, smjelim arhitektonskim rješenjima izdvaja se Grgićeva zgrada u kojoj će biti smješteno osiguravajuće društvo i poliklinika. Zgrada se prostire na oko 20.000 kvadratna metra a investicija je vrijedna oko 40 miliona maraka. Goleme promjene uskoro će pretrpjeti i veletržnica Heco na Stupu, dojučerašnje urbanističko ruglo sklepano nakon rata u eri sveopćeg bezvlašća. Posljednjih nekoliko mjeseci veletržnica Heco pretvorena je u jedno od najvećih gradilišta u Sarajevu. Jedna za drugom uklanjaju se stare, neugledne radnjice, a na njihovom mjestu izrastaju moderni trgovinski objekti džinovskih dimenzija. Kada cijela rekonstrukcija bude dovršena, veletržnica Heco imat će više od 200 hiljada kvadratnih metara moderno uređenog prostora predviđenog za veletrgovinu.

MILION KVADRATA STAMBENOG PROSTRORA
Kada je u pitanju stambena gradnja, situacija u Sarajevu je za građevinare povoljnija nego u Zagrebu i Beogradu. Tri sarajevske općine, Centar, Vogošća i Novi Grad, trenutno su najatraktivnije lokacije za građevinare koji planiraju u naredne tri godine u Sarajevu izgraditi skoro milion kvadratnih metara stambenog prostora. Asim Sarajlić, načelnik općine Vogošća, kaže kako je projekat izgradnje stanova na lokalitetu Rosulje vjerovatno najveći i najznačajniji projekat stanogradnje u Sarajevu, a možda i u cijeloj državi ove godine. Na Rosuljama, naselju u blizini tvornice Volkswagen, gradi se 1500 stanova, koji bi trebali biti useljeni u naredne dvije godine. U prvoj fazi bit će izgrađeno 800 stanova. “Sve radnje vezane za predinvesticije, dakle izdavanje dozvola, plaćanje neophodnih obaveza prema državi su izmirene i gradnja će početi uskoro”, kaže nam Sarajlić. “Nakon prvog dijela, kreće izgradnja projekta Rosulje dva, a zatim i naselja Solaris, na izlazu iz Vogošće, prema auto-putu.” Iako nam Sarajlić nije mogao kazati ime investitora u Rosuljama, saznajemo kako se radi o Muhamedu Švrakiću, vođi Zelenih beretki s početka rata, koji će stanove graditi vjerovatno u kooperaciji sa danskom firmom Kristensen, koja planira i izgradnju turističkog naselja u Neumu. “Vogošća je trenutačno najdinamičnije građevinsko područje u Sarajevu, jer smo u Općini sve svoje resurse stavili na raspolaganje ljudima koji su voljni ulagati u nju. U naredne tri godine, kada je u pitanju stanogradnja, u Vogošću će biti uloženo preko 100 miliona maraka. Moram naglasiti kako smo nakon rata, zahvaljujući takvoj politici, postali dio grada sa najviše mladih, visokoobrazovanih ljudi, koje smo privukli povoljnim uslovima za kupovinu stana, prije svega konkursima za nadziđivanje, kojima smo dobili 300 novih stanova. Tako imamo 25 doktora nauka koji su u posljednje tri-četiri godine odlučili preseliti u Vogošću. Strategija razvoja Vogošće bazirana je na privlačenju mladih ljudi sa porodicama, a jasno je da će oni htjeti doći kod nas ako im ponudimo rješenje najvažnijeg životnog pitanja, a to je stan”, tvrdi Asim Sarajlić. Osim stambenog kompleksa na Rosuljama, u Sarajevu se u ovom trenutku gradi ili priprema gradnja još nekoliko velikih projekata. U naselju Pofalići uskoro će biti dostupno 100 hiljada kvadrata, na Stupu, u koji investiraju Austrijanci, počela je gradnja kompleksa sa još stotinu hiljada kvadrata, dok je najveći stambeni kompleks rezerviran za lokalitet Alipašin Most, gdje je planirana gradnja čak 250 hiljada kvadratnih metara stambenog prostora. Osim ovih investicija, u Sarajevu je pri kraju izgradnja još nekoliko manjih stambenih kompleksa, kakav je naprimjer Tibra Pacifik u naselju Buća Potok, čiji je vlasnik Tihomir Brajković. Predstavnik ove kompanije iz Kiseljaka Munir Agić kazao je kako se useljenje u nove zgrade očekuje u decembru ove godine. Iako cijene stanova još nisu utvrđene, Agić tvrdi da vlada velika zainteresovanost za stanove u ovom naselju. Zna se, međutim, kako će u cijenu svakog stana biti uračunat i parking, odnosno garažni prostor. Svakom potencijalnom kupcu bit će ponuđeni krediti u nekoliko banaka i mogućnost da sam izabere način finansiranja. Stambeno naselje će imati stanove veličine od 40 do 90 kvadratnih metara, a u tri niza od osam lamela nalazit će se ukupno 300 stambenih jedinica.

POMAMA ZA “VRTOVIMA SUNCA”
Jedna od najatraktivnijih novih stambenih lokacija svakako je i Stara Breka, gdje svoje Vrtove sunca gradi sarajevska kompanija House Milos, u suradnji sa KG Konstruktom i još desetak bh. građevinskih firmi. Vrtovi sunca podijeljeni su u deset lamela, koje će biti useljive u julu ove godine. Prve izgrađene stanove već je kupila Raiffeisen banka, dok će ostatak stanova biti ponuđen tržištu za desetak dana. Cijena kvadratnog metra u jednom od 270 stanova je tri hiljade maraka, a investitori ovakvu cijenu opravdavaju kvalitetom materijala i radova na kompleksu. Sudeći po činjenici da je trideset procenata stanova već prodato, jasno je kako za Vrtove sunca i pored visoke cijene vlada izniman interes kupaca. “Mislim da je ovo trenutačno najluksuznije opremljeni stambeni kompleks u Sarajevu”, kaže Franjo Milos, vlasnik kompanije House Milos. “Svi stanovi opremljeni su klima uređajima, vrhunskim parketima koji koštaju oko stotinu maraka po kvadratu, zatim masažerima u kupatilima... Kvalitet gradnje je na najvišem nivou i opravdava takvu cijenu. S druge strane, napravili smo program sa Hypo bankom, tako da potencijalni kupci, kreditima do 30 godina, mogu lako i jednostavno doći do stana”, tvrdi Milos, koji već u narednim danima kreće u izgradnju još jednog stambenog kompleksa u Sarajevu, a u isto vrijeme, za prvi maj ove godine, planira svečano otvorenje tvornice građevinskog materijala vrijedne 16 miliona maraka, zajedno sa austrijskim Baumitom. S druge strane, i sarajevska Hidrogradnja planira završiti do kraja naredne godine stambeni kompleks na Dolac Malti koji će imati četiri lamele sa 130 stanova, koji se prodaju po cijeni od dvije i po hiljade maraka po kvadratu. Lamela u Paromlinskoj zanimljiva je jer je projektirana tako da je najviše pažnje posvećeno djeci, a kako tvrdi Ekrem Ajanović, voditelj projekta gradnje, zanimanje za stanove je veliko, pa je više od polovine već prodato.

BORAČKI STANOVI NA ŠIPU
No, u Sarajevu nove stanove ne grade samo privatni investitori. Kantonalne vlasti također iz svojih fondova planiraju izgradnju novih stanova, kojima pokušavaju ublažiti visoku potražnju, ali i smiriti divljanje cijena na tržištu nekretnina. “Prema grubim podacima, u Sarajevu će se ove godine, kada je u pitanju stanogradnja, investirati oko 900 miliona maraka”, kazao nam je kantonalni premijer Samir Silajdžić. Tvrdi kako njegova Vlada planira ove godine završiti i izgradnju oko 150 stanova namijenjenih boračkoj populaciji, ali i izradu projekta kojim bi se omogućilo mladim bračnim parovima lakše rješenje stambenog problema. Stanovi za boračku populaciju gradit će se uglavnom u naselju Šip, a prodaja tih stanova po, za sarajevsko tržište, iznimno povoljnoj cijeni od oko 1300 maraka po kvadratu, radi se posredstvom Boračke organizacije Centar. Na Šipu će, pak, stanove moći kupiti i zainteresirani koji ne pripadaju boračkoj populaciji, Naime, do kraja naredne godine planira se završetak radova na stambeno-poslovnom kompleksu koji čini 11 zgrada. Investitor i izvođač radova, kompanija Porović Group najavljuje kako će na tržištu biti dostupno ukupno 330 stanova, po cijeni od oko tri hiljade maraka po kvadratu. Vrijednost investicije je 40 miliona maraka, a vlasnik firme Saudin Porović kaže kako je prva zgrada namijenjena mladim ljudima koji će moći kupiti stan skoro upola cijene, odnosno, za njih će kvadrat koštati 1.750 maraka. Na Ilidži je već gotova izgradnja stambenog kompleksa sa 55 stanova, a vrijednost investicije je oko pet miliona maraka. “Cijena ovih stanova bi trebala biti niža u odnosu na trenutno stanje na tržištu. Dolje se stanovi prodaju po dva principa. Jedan je neopremljen stan koji će morati kupci opremiti. Cijena kvadratnog metra tog stana je 1.250 maraka, a cijena gotovog kvadrata je 1.850 maraka”, kazao nam je Čedomir Lukić, ministar stambenih poslova u Sarajevskom kantonu.
Ipak, najveći projekat kantonalne Vlade, kada su u pitanju stanovi, trebala bi biti izgradnja kompleksa sa 235 stanova na Dobrinji. Investitor je Kantonalni stambeni fond, a pripremne radove za izgradnju finansirat će Ministarstvo stambenih poslova. “Samo novom gradnjom možemo smanjiti trenutne cijene stanova, jer na tržištu je trenutno veća potražnja od ponude i zato imamo izuzetno visoke cijene i nastojat ćemo da budu manje i prihvatljivije za sve”, pojasnio je Lukić dodajući kako je rano govoriti o cijeni kvadratnog metra stambenog prostora. “Planiramo graditi što više stanova kako bi pale cijene na tržištu. Kantonalni fond će investirati skoro 2,5 miliona u izgradnju stanova i kada budu završeni, vidjet ćemo po kojim cijenama će se prodavati. Osim na Dobrinji, planiramo započeti gradnju stanova i u Ilijašu i Trnovu, ali to je još uvijek u pripremnoj fazi.”

Američki dizajn na Šipu
NAJLUKSUZNIJE NASELJE U SARAJEVU GRADE FUDBALERI BOLIĆ I GRANOV
Bivši nogometaši Elvir Bolić i Emir Granov dvojica su medijski najzanimljivijih investitora u stambenu izgradnju u Sarajevu. Nekadašnji suigrači iz madridskog Rayo Vallecana počeli su gradnju luksuznog stambenog kompleksa na Šipu, u kojem će kvadrat stana koštati oko četiri hiljade maraka. Zanimljivo je kako će interijer stanova u zgradi koja će imati teniski teren, bazen, teretanu i salu za rekreaciju, dizajnerski potpisati čuvena američka Perla Lichi Design, i koja je zadužena za kompletan interijer stanova, uključujući i namještaj. Za Perla Design Granov je, kaže, saznao slučajno, listajući magazin o dizajniranju stambenog enterijera. Bio je skeptičan kada je poslao e-mail vlasnicima kompanije sa Floride, no oni su bez problema prihvatili posao u BiH.

Copyrighted © Sarajevo Construction, owned by Althea Global 2007 - 2008 | All rights reserved
Optimized for screen resolution 1024*768 with 32bit color and for Firefox web browser | Tested also in IE and Opera