
Zahuktalo tržište nekretnina u Sarajevu počelo se hladiti: već nekoliko mjeseci cijene stanova uglavnom miruju dok su cijene poslovnih prostora za nekoliko procenata čak i niže od prošlogodišnjih kada su kulminirale.
Prema podacima agencija i internetskih portala, nakon dugo vremena interes za kupovinu nekretnina u Sarajevu se smanjio dok je na drugoj strani ponuda rasla jednakim tempom pa je pad cijena nekretnina bio neizbježan. Tome je presudno doprinio osjetno manji interes dijaspore koja je posljednjih godina pokupovala veliki broj stanova u Sarajevu. No globalna kriza izazvana valom poskupljenja energenata i hrane ohladila je mnoge, potencijalne kupce stanova i poslovnih prostora osobito one iz dijaspore kojima kupovina nekretnina u domovini ionako nije bila prioritetna. Prema (istina nepotpunim) podacima dijaspora je ove godine kupila upola manje stanova nego prije dvije-tri godine, kada su cijene stanova u elitnim dijelovima Sarajeva bile osjetno niže od cijena stanova u najlošijim četvrtima zapadnih gradova. No, u samo nekoliko godina stanje se iz temelja piomijemlo i današnje cijene stanova u Sarajevu skoro su se približile cijenama na zapadu.
Također, na pad potražnje za nekretninama snažno je uticalo poskupljenje kapitala jer su u samo nekoliko mjeseci banke u BiH podigle kamatnu stopu za skoro 30 posto – sa prosječnih 7 na skoro 9,5 posto za stambene ktedite.
Dobrim dijelom i građevinci su doprinijeli hlađenju tržišta nekretnina jer su raniju golemu potražnju iskoristili za nerealno zidanje zidanje cijena i brzu zaradu. Građevinske marže u novogradnji posljednjih godina iznosile su u prosjeku preko 80 posto, i to se stanje moglo održavati onoliko dugo koliko je potražnja bila veća od punude, Ta su vremena međutim definitivno prošla pa se lokalni građevinari moraju prilagoditi na osjetno niže marže.