Od katastrofalnih gospodarskih rezultata u ovoj godini Bosnu i Hercegovinu će najvjerojatnije spasiti elektroenergetski sektor, prognozira se u makroekonomskoj analizi koju je za potrebe državne Vlade uradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

Negativni tragovi

Budući da produbljivanje globalne ekonomske krize u 2008. godini nije ostavilo negativne tragove na ovaj sektor, značajnije promjene se ne očekuju ni u ovoj ni u sljedećoj godini. Unatoč tome što hidrološka situacija nije bila sukladna očekivanjima, poboljšano funkcioniranje termoelektrana rezultiralo je povećanjem proizvodnje u elektroenergetskom sektoru BiH.
Sve tri kompanije koje se bave proizvodnjom struje zabilježile su dvozna-menJcaste stope rasta proizvodnje.

Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), u prošloj godini proizvodnja struje u BiH povećana je prosječno 15 posto, što je najviša razina proizvodnje elektroenergetskog sektora nakon 1991. godine. Službene su procjene da će ovaj sektor, usprkos ekonomskoj kri zi, nastaviti pozitivan trend rasta od 10 posto tijekom ove i iduće godine. -Trend oporavka elektroenergetskog sektora tijekom 2008. godine najznačajnije se osjetio kroz izvoz električne energije, što je rezultiralo povećanjem stope izvoza od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Stabilan rast

Ako ovome dodamo moguće smanjenje potrošnje električne energije u industrijskim postrojenjima u BiH, te višu razinu cijena na međunarodnom tržištu, tijekom 2009. i 2010. godine očekuje se stabilna stopa rasta izvoza struje od 30 posto, zaključuje se u analizi direkcije.

OČEKIVANJA 00 VJETROELEKTRANA

U prilog optimističnim prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje fdu I najave Iz sve tri elektroprivrede. Primjerice, Elektroprivreda BiH u ovoj godini planira dobit od 80 milijuna KM, a ukupne prihode u iznosu većem od milijardu maraka. U razvoj elektro-dlstrlbutlvne mreže planirano Je ulaganje od 141,5 milijuna KM. Početkom 2010. godine očekuje se I početak radova Izgradnje vjetroelektrana na području Podveležja, čija Je vrijednost 35 miliona maraka.

(sa-c.info / biznis.ba)