Sarajevo Airport
Date: 28 Apr 2007 20:51:32
Počeci zračnog putničkog prometa na ovim prostorima datiraju od prije Drugog svjetskog rata. Sarajevo u to vrijeme ima direktnu avionsku liniju sa Beogradom. U upotrebi su manje putničke letjelice, koje koriste vojni aerodrom u Rajlovcu. Od 1947. godine uspostavlja se redovan zračni promet između Sarajeva, Beograda i Zagreba.Razvoj tehnologije te novi tipovi letjelica koje su zahtijevale betonske piste,rezultira potrebom izgradnje novog aerodroma. Ubrzo se pristupa projektiranju i gradnja započinje 1966. godine na lokaciji u sarajevskom polju, neposredno pored postojećeg sportskog aerodroma Butmir. 2. juna 1969. godine zvanično je otvoren aerodrom \"Sarajevo-Ilidža\". Sarajevo je tada zvanično uključeno u međunarodni zračni promet. Ustrojene su službe carine i granične policije, u skladu sa propisima Međunarodne organizacije civilne avijacije - ICAO.Novi sarajevski aerodrom raspolagao je pistom dužine 2400 m., skromnom pristanišnom zgradom, platformom i dvjema kratkim rulnim stazama.
Početkom 1970 god. otvara se redovna međunarodna linija Sarajevo-Frankfurt, a odmah potom kreću i čarter letovi za destinacije u ostalim evropskim zemljama. Sarajevski aerodrom uglavnom koriste aviokompanije bivše Jugoslavije (JAT, Inex Adria i Aviogenex).
Kandidaturom Sarajeva za Zimske olimpijske igre javila se potreba za proširenjem aerodroma što je podrazumjevalo produženje postojeće piste, izgradnju nove paralelne rulne staze, izradu proračuna za smanjenje operativnih minimuma za slijetanje i na kraju izgradnju potpuno novog terminala.
Neposredno prije početka ZOI radovi su završeni. Pista je produžena za dodatnih 200 m. Izgrađena je rulna staza, instalirana kompletno nova svjetlosna signalizacija, postavljena nova R/NAV oprema za potrebe Službe kontrole letenja. Terminalna zgrada dobila je sve sadržaje koji su uobičajeni na međunarodnim aerodromima, kao što su novi automatizovani \"Check-in\" šalteri, karusel trake za transport prtljaga, Duty Free Shop, Rent-a-car, prodavnice novina i ostalih sitnica. Ovim se aerodrom Sarajevo svrstao u red najopremljenijih u ovom dijelu Evrope. U vrijeme održavanja ZOI 84, sarajevski aerodrom je imao povećan broj avio operacija, koji se dnevno kretao od 50-70 letjelica svih vrsta (DC-10, B-707, L-1011, DC- 8 itd.). Ostvaren je i dnevni rekord otpremljenih putnika. Naime, dan po završetku ZOI više od 12.000 putnika otputovalo je sa sarajevskog aerodroma.
Agresija na BiH praktično počinje okupacijom aerodroma od strane JNA u noći između 4. i 5. aprila 1992. godine. Tadašnja JNA, aerodrom drži u svojim rukama do juna 1992.godine i za to vrijeme sistematski uništava skupu aerodromsku opremu. R/NAV opremu demontiraju i odvoze za Beograd. Krajem juna 1992. godine UNPROFOR preuzima aerodrom i stavlja ga pod nadzor francuske Armije. U periodu juni 1992.-decembar 1995. godine, aerodrom predstavlja jedini put za snabdijevanje Sarajeva hranom. Prelazak preko piste je bio način da se ostvari kontakt sa ostalim dijelom teritorije. Pretrčavanjem piste život je izgubilo oko 800 ljudi.
S obzirom na dugotrajnu opsadu grada pristupilo se izgradnji objekta DB ispod piste sarajevskog aerodroma, što je predstavljalo veliki poduhvat. Uložen je nadljudski napor kako bi se izgradio poznati „tunel“ i time omogućio fizički opstanak stanovnicima Sarajeva. Sarajevski aerodrom upisan je u historiju zrakoplovstva zbog dugotrajne,uspješne uspostave zračnog mosta zahvaljujući kojem su UNHCR i ostale humanitarne organizacije dopremale hranu u opkoljeni grad.
Zbog velikog broja obavljenih letova u ratnom periodu (više od 10.000) aerodromska pista i svi ostali sadržaji pretrpjeli su velika oštećenja, koja su zahtijevala ozbiljan pristup planiranju i projektovanju detaljne, praktično generalne sanacije aerodromskog kompleksa. Zahvaljujući izuzetnom angažmanu grupe entuzijasta - ranijih radnika aerodroma, 16. augusta 1996. godine, sarajevski aerodrom ponovo je otvoren za civilni promet, uz uvjete koje je u tom trenutku diktirao IFOR/NATO. „Aerodrom Sarajevo“ svečano su otvorili gospoda Voren Kristofer, državni sekretar SAD i Alija Izetbegović.
Prve letove obavila je hrvatska aviokompanija Croatia Airlines na liniji Zagreb-Sarajevo-Zagreb, te „Top Air“- turska čarter aviokompanija u kooperaciji sa „Air Bosnom“,na liniji Istanbul -Sarajevo – Istanbul. Nakon ovog značajnog datuma, počeo je da raste interes međunarodnih avio prevoznika. Poslovna 1996. godina završena je sa 25.000 putnika. 1997. zabilježen je promet od 175.000 putnika, dok je 1998. donijela promet od 278.344 putnika.
Nakon piste i manevarskih površina bilo je neophodno obnoviti i terminalnu zgradu. Sredstva za ovaj veoma obiman posao obezbijedila je Evropska Unija. Pomoć Vlade Kraljevine Holandije odnosila se na izradu i nadzor kompletnih projekata rekonstrukcije koje obavlja poznata konsultantska kompanija NACO. Otpočela je rekonstrukcija glavne terminalne zgrade, prije svega fasade i zastakljenih površina uništenih ratnim dejstvima, a potom i interijera. Sarajevski aerodrom nabavlja najmoderniju opremu za opsluživanje svih tipova letjelica, kompletiraju se sredstva i oprema za Zimsku službu. Ugovorena je nabavka i isporuka opreme za protivpožarnu zaštitu. Po okončanju svih radova na rekonstrukciji, aerodrom Sarajevo postaje mjesto za kvalitetan i bezbjedan rad što doprinosi sve većem interesu poznatih kompanija. Jedan od bitnijih momenata je činjenica da je Međunarodni aerodrom Sarajevo tada zapošljavao cca 200 radnika što je bio odličan primjer za cijeli prostor BiH.
Krajem 2005. godine nakon obimnih priprema izvršena je sanacija pukotina na poletno-sletnoj stazi i postavljen je novi sloj ANTI-SKID mase, čime je postignut glavni cilj, a to je povećanje koeficijenta kočenja i samim tim povećanje stepena bezbjednosti pogotovo u periodu zimske eksploatacije.
Kvalitet rada, sigurnost, ekspeditivnost i bezbjednost putnika i letjelica rezultirali su proglašenjem Međunarodnog aerodroma „Sarajevo“ najboljim u Evropi sa prometom do milion putnika godišnje. Ovo prestižno priznanje je 2005. godine sarajevskom aerodromu dodijelio ACI EUROPA (Airport Council International – EUROPA). Osim ovog, aerodromu Sarajevo dodijeljeno je još jedno međunarodno priznanje – „8th INTERNATIONAL TRANSPORT AWARD – 2005”.
Evo nakon ovog svega aerodrom je povezan sa samo cca 20-30 letova na dan a sa frankfurtom je povezan samo utorkom i cetvrkom...dok je cak pristina airport povezan s vise destinacija i cesce...SIA moze da primi 800.000-1000 000 putnika godisnje a rekord im je samo 300 000 dok se susjedni aerodromi razvijaju i svaki dan im je najmanje 100 letova dnevno...ovako dobar i fakticki nov aerodrom a ovako slabo iskoristen...