Re: Bosmal City Center (BCC)
Date: 19/07/2008 @ 22:42:28
BOSMAL CITY CENTAR
Od zvijezda do ponora
BRAĆA ŠABANOVIĆI KOMPANIJU BOSMAL DOVELI NA RUB PROPASTI
Nakon skoro petogodišnjeg zakašnjenja, dovršava se izgradnja najveće stambeno-polovne zgrade u Sarajevu, Bosmal City Centra; naša novinarka posjetila je Bosmal i u razgovoru s novim menadžmentom pokušala doznati razloge duboke krize kroz koju je prolazila ova malezijsko-bosanska kompanija
Umjesto 50 miliona dolara, izgradnja Boslal City Centra koštaće preko 100 miliona dolara
Bosmal City Centar (BCC) u Sarajevu, najveća poslijeratna građevinska investicija u BiH, biće otvoren krajem ove godine. Dosta oprezno, otvaranje prvog kondominijuma na Balkanu, najavio je novi generalni menadžer BCC-ja Memnun Zečić, svjestan da su dosadašnje neostvarene najave o “skorom dovršetku radova” na BCC-u nanijele golemu štetu kompaniji. Prvi rok do kada je BCC trebao biti otvoren istekao je naime prije punih pet godina!
ŠABANOVIĆI “NA SLUŽBENOM PUTU”
Braću Edina i Nijaza Šabanovića, koji su 2001. godine započeli izgradnju BCC-a, nismo zatekli na gradilištu a na naše diskretno raspitivanje o njihovoj sudbini dobili smo šturi odgovor da su braća Šabanović na službenom putu u inozemstvu. U poslovnim kulorima se pak nagađa da su Šabanovići eliminirani iz kompanije koju su bili doveli na sam rub bankrota. O Šabanovićima i njihovim poslovnim promašajima, novi menadžer kompanije nije želio govoriti, kao uostalom ni o okolnostima pod kojim je cijeli projekat svojevremeno zapao u ozbiljnu krizu iz koje se ni do danas nije sasvim izvukao.
“Posao se privodi kraju i u to se možete I sami uvjeriti. Prvi stanari luksuznih stanova već unose stvari. Otvaranje je planirano odmah nakon tehničkog prijema zgrade. Nedavno smo s vlasnicima privatnih prostora održali sastanak i pozvali ih da počnu finalizaciju enterijera, u dijelu koji je prepušten njima jer prostori imaju različitu namjenu i vlasnicima je ostavljena mogućnost da sami prema vlastitim potrebama prilagođavaju prostor ”, govori nam menadžer BCC-ja Memnun Zečić, s kojim smo dulje od sat vremena razgledali zgradu. S prvim čovjekom kompanije Memnunom Zečićem zadržali smo se nakratku u najvećem stanu u tornju A, veličine 225 kvadratnih metara. Zbog klauzule o tajnosti u ugovoru sa kupcima, Zečić nam nije otkrio u čijem smo stanu sjedili, no doznali smo da je stan plaćen milion maraka i da je njegov vlasnik jedan inostrani bankar na privremenom radu u BiH. Inače, svaki stan ove veličine ima tri kupaonice, sve prostorije u stanu povezane su s balkonom, radovi su izvedeni besprijekorno, a građevinski materijal biran je s puno pažmje i stila.
VISOKI STANDARDI
Na 33. sprat, koliko ih ima u tornju A, stiže se liftom za samo 36 sekundi. Još po dolasku na plato ispred zgrade Bosmala pratilo nas je osoblje angažirano na osiguranju, uposlenici zaštitarske firme u vlasništvu Bosmala. Nakon redovnih provjera na recepciji, svaki naš korak “na smjenu” pratila su dva “zaštitara”. Jedan od njih je svako malo obavještavao “bazu” o tačnoj lokaciji na kojoj se nalazimo. O sigurnosti budućih stanara u Bosmal City Centru brinuće se posebna zaštitarska služba, kojoj na raspolaganju stoji video nadzor putem 200 kamera raspoređenih u svakom kutku zgrade. Svakom će stanaru biti omogućen video link sa recepcijom na posebnom ulazu u stambeni dio zgrade. Zajedničkim prostorima, saunama, bazenu i obdaništu, pristup će imati samo stanari zgrade. Na najvišoj tački objekta nalazi se tzv. panoramski restoran sa pogledom na grad. Heliodrom, koji budućim vlasnicima omogućava dolazak u Bosmalove nebodere helikopterom, nalazi se na tornja A.
RASPRODATI POSLOVNI PROSTORI
U komercijalnom dijelu Bosmal City Centra, na prva četiri sprata, nalazi se oko 50 poslovnih prostora veličine od 48 do 220 kvadratnih metara. Planirano je otvaranje restorana, supermarketa, frizerskih i kozmetičkih salona, stomatološke i oftalmološke ordinacije, ambulante, butika... Vrijednost cjelokupne investicije Bosmal City Centra do sada iznosi oko 160 miliona KM, što je uglavnom, prema tvrdnjama menadžmenta, finansijski okvir koji su na početku zacrtali. Na izgradnji dva tornja do sada je bilo angažirano 65 domaćih firmi, odnosno, preko 3.500 radnika.
Bosmal City Centar raspolaže sa 306 stanova, od čega osam penthausa i 50 poslovnih prostora smještenih u prizemlju i prva četri sprata tornja A. “Oko 50 posto stanova je prodato, a imamo i dosta kupaca koji su rezervirali stanove, ali traže određene nadogradnje”, kaže generalni menadžer Zečić. Veći dio poslovnih prostora je prodat, a nekoliko preostalih neprodatih prostora Bosmal namjerava izdavati pod zakup.
KREDITI POSKUPILI GRADNJU
Sadašnja cijena kvadratnog metra stana je oko 4.500 KM bez PDV-a. Do početka 2005. godine cijena kvadrata bila je zbnatno niža -3000 KM, a nakon toga cijene su dva puta korigirane, uglavnom zbog ekplozivnog rasta cijena građevinskog materijala. Cijena kvadratnog metra poslovnog prostora od početnih 5.000 KM narasla je na 7.000 KM po kvadratnom metru. Na internet portalima već se mogu pronaći oglasi za prodaju stana ili iznajmljivanje poslovnog prostora. Jednu od ponuda prodaje poslovnog prostora objavio je oglašivač iz Hrvatske, a ponudu za izdavanje pod zakup oglasila je i agencija za prodaju nekretnina iz Vogošće, od čije uposlenice smo saznali da je vlasnik agencije ujedno i vlasnik poslovnog prostora u Bosmal City Centru. O imenima kupaca poslovnih prostora još uvijek se nagađa a jedino je fudbaler Faruk Ihtijarević, prije dvije-tri godine, kazao kako je kupio jedan od poslovnih prostora. Menadžment Bosmala otkriva podatak da je samo oko 15 posto kupaca iz Sarajeva a da su budući vlasnici stanova i poslovnih prostora većinom stranci, bogati biznismeni i diplomate. Generalni menadžer BCC-ja Zečić kaže kako se ne plaše konkurencije. Iako BCC nije na tako atraktivnoj lokaciji kao vodeći sarajevski poslovni I stambeni objekti, vjeruje kako će njihov glavni adut biti kvalitet stanova i psolovnih prostora. Navodno, troškovi održavanja nisu ništa veći od onih u “običnim stanovima”, jer su korišteni najsavremeniji materijali i tehnika i uglavnom “štedne” varijante.
NOVO KREDITNO ZADUŽENJE
Već 2003. godine postalo je očigledno da radovi na tornjevima Bosmal City Centra ne napreduju predviđenom dinamikom. Iako to menadžment ne želi potvrditi, jedan od razloga bio je manjak novca. Izgradnja je započeta s početnih 50 miliona dolara ali je vrtoglavi pad vrijednosti ove valute prilično poremetio poslovnu dinamiku Bosmalovog menadžmenta. No, glavni razlog zbog kojeg je kompanija dospjela u krizu nesumnjivo je spora prodaja stanova, osobito tokom prve dvije godine. Menadžment je (pogrešno) računao da će već u startu prodati 30 do 40 posto stanova, i da će nastavak izgradnje BCC-a finansirati sredvima ostvarenim od prodaje stanova i poslovnih prostora. To se međutim nije desilo, pa je nastavak izgradnje finansiran novim kreditnim zaduženjima, što je dodatno poskupilo troškove gradnje, ali i podiglo cijenu stanova i poslovnih prostora. Također, prvobitni menadžment komanije, braća Šabanovići, sasvim su nepotrebno promijenili početna arhitektonska rješenja. Pored ostalog, naknadno su odlučili da na vrhu jednog od tornjeva izgrade dvoetažni restoran, za šta je potrošeno preko dva miliona konvertibilnih maraka. Ovaj sasvim nepotrebni “dodatak” na vrhu tornja osmislio je arhitekta Sead Gološ, po čijoj je zamisli za restoran nabavljeno specijalno, kaljeno staklo iz Luksemburga.
Iako je 2001. godine Bosmal bio jedan od najvećih investitora u BiH, nije uživao nikakve povlastice. Dapače, kompanija je ulazak na tržište Sarajeva platila vrlo skupo: Bosmal City Centar je do sada na ime raznih dozvola i taksi uplatio oko 7,7 miliona maraka. Osim toga, kompanija je finansirala izgradnju mosta preko Miljacke a vlastitim sredstvima morali su rješavati i neke neraščišćene imovinske sporove s okolnim privatnim vlasnicima, što je jedinstven slučaj u državi. Krajem 2005. godine, dakle dvije godine nakon što je prekoračen prvi rok za izgradnju, Bosmal je bio pred kolapsom. Kompaniju je iz ponora izvukao malezijski ministar rada Sammy Vellu, koji je došao u trodnevne posjetu Sarajevu, ali je glavninu vremena posvetio “oživljavanju” Bosmala. Jedan od suvlasnika Bosmala Datuk Hassan Jamaludin preselio se čak s otoka Labuan u BiH, nadajući se da će kompanija dobiti koncesije za izgradnju autoputa. Bosmal City Centra je preživio zahvaljujući novom kreditu od oko 50 dolara koji je zaključen početkom augusta 2006. godine u Kuala Lumpuru a nekoliko dana kasnije i u Sarajevu, gdje su kreditni aranžman potpisali predstavnici Bank Islam Malaysia Berhad i (tadašnja) HVB Central Profit banka. Banke su tada postigle dogovor i o zajedničkom finansiranju dovršenja građevinskih radova na Bosmal City Centru, čija je konačna cijena još uvijek nepoznata. No, sasvim je jasno da su troškovi gradnje višestruko veći od planiranih i ostaje veliko pitanje hoće li investitori vratiti barem glavnicu uloženog novca.
BOSMAL CITY CENTARVrijednost projekta: 160 miliona KM
Investitor: bosanskohercegovačko-malezijska kompanija Bosmal d.o.o. osnovana 1998. godine
Površina: oko 80.000 metara kvadratnih; 306 stanova, 50 poslovnih prostora od 48 do 220 kvadratnih metara, 400 garažnih mjesta
Jedna od tri najveće zgrade na Balkanu, visoka 118 m
Na projektu do sada angažirano 65 firmi iz BiH, odnosno, preko 3.500 radnika